Anything you ask for
 
Početna stranicaPočetna stranica  CalendarCalendar  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  RegistracijaRegistracija  LoginLogin      
Pretraľnik
 
 

Display results as :
 
Rechercher Advanced Search
Latest topics
Navigation
 Portal
 Index
 Memberlist
 Profile
 FAQ
 Search
Forum
Affiliates
free forum
 
prosinac 2016
ponutosričetpetsubned
   1234
567891011
12131415161718
19202122232425
262728293031 
CalendarCalendar

Share | 
 

 Svijet Maya: turistička destinacija Latinske Amerike

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
DARKQUEEN



Broj postova : 78
Join date : 01.02.2010
Age : 40
Lokacija : Šibenik

PostajNaslov: Svijet Maya: turistička destinacija Latinske Amerike   uto vel 02, 2010 12:51 pm

Meksiko ima dugu tradiciju domaćeg turizma. Posebno mjesto imala su kupališna mjesta u vrijeme praznika i sezoni odmora. Istočna obala Meksika (grad Vera Cruz) i jezersko područje oko Guadalajare bila su dva rana turistička odredišta Meksikanaca. Razlog tomu bio je svakako i jednostavan cestovni pristup. Uslijedio je razvoj turizma za zapadnoj, pacifičkoj obali gdje se isticao Acapulco. Usporedo s razvojem prometne mreže i rastom osobnih dohodka domaći turizam razvijao se i u drugim primorskim mjestima i nastavlja biti važnim dijelom životnog stila Meksikanaca.

Međunarodni se turizam razvijao sporije. Prvotna znatiželja putolovaca i znanstvenika, te malog broja posjetitelja iz SAD-a činila je većinu stranih turista u prvoj polovici 20.st.

Danas u Meksiku razlikujemo četiri glavna oblika međunarodnog turizma:

- Urbani turizam (Mexico City, Guadalajara,...)
- Turizam u pograničnim prostorima s SAD-om
- Turizam povezan uz posjećivanje arheoloških i kulturnih spomenika, uglavnom pretkolumbovskih civilizacija
- «Resort» turizam odnosno turizam u planskim turističkim naseljima




Međunarodni «resort» turizam pojavljuje se kasnih '40-ih i ranih 50'-ih godina ovog stoljeća kada su Acapulco «otkrili» turisti iz zapadnog dijela SAD-a. Istovremeno su poznate hollywoodske zvijezde i ostali imućniji građani SAD-a, najprije privatnim avionima, a onda automobilima, počeli posjećivati i poluotok Bahiau Californiu, posebno njen najjužniji dio, danas poznato turističko odredište Los Cabos.

Strani gosti posjećivali su i postojeća turistička odredišta, ali uglavnom zbog neadekvatnog prometnog pristupa i ostalih nedostataka ona se nisu razvila u međunarodne destinacije. Krajem 1960-ih Vlada je usvojila nacionalni turistički plan glavni ciljevi kojega su bili:

- razviti turizam u ruralnim prostorima u kojima se nalaze važne turističke atrakcije i u kojima su alternativni izvori zapošljavanja ograničeni;
- razviti cjelovite turističke centre koji će poticati regionalni ekonomski razvoj, i to ne samo u turizmu, već i u poljoprivredi, industriji, obrtu i zanatstvu;
- poboljšati i diverzificirati ponudu turističkih atrakcija u Meksiku;
- povećati međunarodnu razmjenu kroz turizam, i to u kraćem periodu jer turizam ima potencijal za gotovo trenutačan povrat uloženih sredstava.

Program izrađen na temelju ovih ciljeva sadržavao je razvoj pet glavnih planskih turističkih naselja u cijeloj državi: Cancun, Ixtapa-Zihuatenejo, Loreto, Huatulco i Los Cabos. Krajem 1980-ih 39% ukupnog kapaciteta hotelskih soba u meksičkim primorskim turističkim mjestima bilo je u navedenih pet mjesta i taj se udio nastavio povećavati usporedo s njihovim daljnjim razvojem.

Razvoj turizma na Yucatanu (Quintana Roo)

Regionalni ekonomski razvoj Yucatana tijekom prve polovice 20.st. uglavnom je temeljen na samodostatnoj poljoprivredi. Jedina kultura koja se izvozila bila je sisal, ali je s pojavom umjetnih vlakana 1960-ih počeo gubiti udio na tržištu.

Turizam na poluotoku Yucatanu je do 1970-ih godina bio slabo razvijen. 1969.g. ovaj je prostor posjetilo samo oko 60 000 turista, uglavnom kako bi razgledalo najznačajnije ostatke kulture Maya u Uxmalu i Chitzen Itzi. U državi Quintanna Roo bilo je oko 100 hotelskih soba u kontinentalnom dijelu, oko 300 na otoku Conzumel i 80-ak na Isla Mujeres, otočiću nedaleko današnjeg Cancuna.

Razvoj Cancuna početkom 1970-ih, prvog od pet velikih nacionalnih turističkih projekata, snažno je utjecao na ekspanziju turizma na cijelom Yucatanu. Privlačne turističke faktore koji su utjecali na razvoj turizma možemo «grubo» podjeliti u prirodne i kulturno-povijesne. Među prirodnim faktorima posebno mjeto zauzimaju klimatski – Yucatan je svojim većim dijelom prostor suptropske i tropske klime što omogućava gotovo cijelogodišnju kupališnu sezonu na rasprostranjenim pješčanim plažama. Tu činjenicu održava i popunjenost hotela koja je najviša tijekom zimskih mjeseci i iznosi više od 75 %, a u ostalom dijelu godine ne pada ispod 60 %, osim u rujnu i listopadu. Regijom dominira i ekosistem tropskih kišnih šuma koje svojom biološkom raznolikošću predstavljaju značajan ekonomski reusurs. Poluotok Yucatan vapnenačkog je sastava i brojne špilje, cenote i ostali geomorfološki oblici karakteristični za tropski krš također čine element turističke ponude. Dugi koraljni grebeni koji se protežu uz južne obale Yucatana potencijal su za razvoj ronilačkog turizma, a vulkani i jezera u planinskom prostoru Guatemale i El Salvadora u zapadnom dijelu poluotoka privlače turiste željne pustolovine.

Kulturno-povijesni privlačni faktori mogu se podjeliti u tri osnovne skupine:

- majanska arheološka nalazišta i spomenike;
- kolonijalne gradove;
- tipična majanska sela.




Pored pobrojanih privlačnih turističkih faktora, Cancun je odobran kao lokacija budućeg planskog turstičkog naselja na temelju ideje o stvaranju «geografske ravnoteže» meksičkog turizma, kao i zbog činjenice da je evaluacijom južne obale Yucatana utvrđeno da pravno-imovinske uvjete otkupa zemljišta za planiranu izgradnju s jedne, i pitanje opskrbe vodom s druge strane, optimalno zadovoljava upravo prostor nedaleko naselja Puero Juarez koji je tada imao samo 117 stanovnika i bio velikim dijelom neizgrađen.

Osnovni cilj projekta bila je izgradnja velikog i modernog turističkog kompleksa s pripadajućim, «uslužnim» gradom. Na prostranom praznom prostoru započela je izgradnja današnjeg Cancuna i u razdoblju od 1970. do 1976. godine izgrađena je potrebna infrastruktura, aerodrom i otvorena su tri hotela. U Cancunu je bilo ukupno 2023 soba u kojima je zaposleno 5000 ljudi koji su živjeli u gradu s 18 000 stanovnika. Pozitvni rezultati utjecali su na daljni razvoj Cancuna. 1982.g. broj soba porastao je na 5 285, a broj stanovnika u gradu na 70 000, da bi 1991.g. u više od 110 hotela bilo oko 18 000 soba, a broj stanovnika Cancun Citya porastao je na oko 300 000.

Čitav projekt dugoročno je planiran, a rokovi izgradnje i razvoja, iako su često bili produživani, uglavnom su poštovani s vidljivim rezultatima. Troškovi izgradnje infrastrukture pokazali su se znatno višim od očekivanih. Na samom početku korištenja, projekt Cancun bio je zatečen nevoljkošću avio-kompanija za uspostavu letova zbog njihovog straha od nerentabilnosti uvođenja redovnih linija. Međunarodno turističko tržište također je bilo izuzetno oprezno s rezerviranjem soba u hotelima Cancuna sve dok se sama destinacija ne pokaže dovoljno zanimljivom. U tim trenucima odlučujuću ulogu imali su domaći turisti koji su činili čak 63 % tržišnog udjela 1976. i 43 % 1980. Očekivani udio bio je 10-20 %.


[Vrh] Go down
Korisnički profil
 
Svijet Maya: turistička destinacija Latinske Amerike
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» Kawoto Shisoko - The Blind Kawoto
» [Editor] TrakMaker for Maya

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Zoki's Club :: Zivot i Stil :: Turizam-
Forum(o)Bir: